Kamfor id nunc massa, non faucibus lacus. Suspendisse vel erat dui, lectus eu molestie ornare, purus lorem.

HR | EN | DE | IT

Kultura Klima Povijest Gastronomija Geografski polozaj Vegetacija
 

Povijest

Povijest Istre pa tako i ovog kraja je duga i burna, što je lako za razumjeti obzirom na geografsku poziciju na raskrižju sila koje su se nalazile istočno i zapadno od Istre te zbog blizine mora i trgovačkih interesa koja su prepletena sa kontroliranjem morskih putova.


Područje Nedešćine je najranije nastanjeno u brončano doba kad su u ovom području iliro-keltska plemena gradili kašteljere ili prethistorijske gradine na uzvisinama. U 4. stoljeću pne. Kelti su osnovali Labin (Alvonu ili Albonu) i obližnji Plomin (Flanona), a nekoliko stotina godina kasnije u 177 pne. kad su Rimljani dospjeli na vlast u Istri, rijeka Raša je postala granica između prostora Liburna (Ilirskog plemena) i Rimljana. Albona je bilo značajno antičko središte šireg područja a u 8. stoljeću Karlo Veliki osniva Furlansku marku i izdvoji Labin iz Liburnije.


Razvoj mjesta u zaleđu Labina nad kanjonom Raše je usko povezan sa posjedima akvilejskih patrijarha odnosno kasnije njemačkih plemića u ovom prostoru. Jačanje feudalizma se smanjila autonomija gradova tako da okolni posjedi dolaze u posjed različitih plemićkih obitelji iz Njemačke tijekom 9. i 10. stoljeća. Akvilejski patrijarsi se vraćaju na čelo Labinštine od 1207. do 1420. godine te se Labin razvija kao slobodan grad. U zaleđu Labina se u to vrijeme razvijaju feudalni posjedi poput kaštela u Šumberu.


Nakon 1420. i pada Akvileje Labin i Plomin spadaju pod mletačku upravu. Gospodarstvo ovog područja vezalo za velike feudalne posjede u okolici kojima su upravljali plemiće obitelji labina te u vrijeme 16. i 17. stoljeća se grade palače starog grada Labina i dvorci sa okolnim zgradama u zaleđu. U to vrijeme nastaje nove župe manjih naselja današnje Nedešćine, Sveta Nedelja i Sveti Martin.


Pravi razvitak ovog područja dolazi sa početcima rudarstva u 19. stoljeću pod francuskom i zatim austrijskom upravom. Na području Nedešćine otvara se rudarsko okno u Štrmcu uz koje nastaje i novo, malo rudarsko naselje. U 19. stoljeću jača i raste lokalno središte i mjesto održavanje sajmova i drugih događaja, Sveta Nedelja, mjesto koje se smjestilo uz srednjovjekovnu benediktinsku opatiju Svetog Trojstva čije tragove danas više nema. U to vrijeme se gradi velika nova crkva i formira središte mjesta sa prostranim trgom i sve do 20. stoljeća cijelo područje uživa u procvat uzrokovan industrijskom proizvodnjom i rudarstvom. No, ogromno smanjenje rudarstva u 70. i 80. godina prošlog stoljeća značilo je i uvođenje promjena u načinu života ljudi ovog kraja koji se moraju okrenuti prema drugim granama privrede.

 

Geografski polozaj

Geografski polozaj

Sastav stijena i građa terena koji čine geološke karakteristike područja općine Sveta Nedelja u većem dijelu su vezani za razdoblje gornje krede, nešto manjem dijelu za razdoblje paleocena i eocena, a u sasvim malom dijelu za period holocena.

Kultura

Kultura

Bogatstvo kulturnih dobara evidentiranih na području gotovo cjelokupnog prostora općine Sveta Nedelja, od srednjovjekovnih utvrda na rubu kanjona Raše do ladanjskih sklopova na imanjima labinskih plemića, od kojih su neki kategorizirani kao objekti visokog državnog značaja.